Fiskalni deficit i javni dug: gdje Hrvatska stoji prema Maastrichtskim kriterijima

Deficit ispod 3 posto: postignuće ili računovodstvena prilagodba?

Prema Eurostatovim podacima za fiskalnu godinu 2023., Hrvatska je prijavila deficit opće države od 2,4 posto BDP-a — ispod referentnog praga od 3 posto propisanog Maastrichtskim kriterijem. Javni dug iznosio je 63,1 posto BDP-a, što je sniženje od 4,2 postotna boda u odnosu na 2022. godinu, i trenutno ostaje ispod gornje granice od 60 posto tek ako se uzme u obzir strukturni učinak višeg nominalnog BDP-a potaknutog inflacijom. Ministarstvo financija ističe da je fiskalna konsolidacija rezultat rasta poreznih prihoda i mjera kontrole rashoda. Eurostat u svojoj analizi upozorava da jednokratni prihodi od prodaje državne imovine i povlačenje EU fondova čine dio te slike, pa je potreban oprez pri usporedbi s prethodnim ciklusima. Za tekuću 2024. godinu, Europska komisija u proljetnoj prognozi projicira deficit od 2,8 posto BDP-a — blizu gornje granice, uz rizike vezane uz rast kamatnih troškova na državni dug koji je sada denominiran u EUR i podložan kretanjima referentnih stopa ECB-a. Silverpathx prati ovu temu kroz redovite objave Ministarstva financija i nastavit će je ažurirati bez zaključivanja o smjeru kretanja kamatnih stopa.